Frilenseri su preduzetnici koji su do skora poslovali „ispod radara“ poreskih organa. Riječ je o ljudima koji zarađuju ozbiljna sredstva a vjerovatno nisu bili upoznati sa poreskom politikom, niti ih je neko kontrolisao, niti su bili upoznati sa činjenicom da moraju platiti porez.   Toj iliziji je došao kraj, i u odnosu na okruženje, poreska politika Republike Srpske je znatno povoljnija,  u odnosu na okruženje. Nakon osnivanja firme, počinje oporezivanje, dok je za prethodni period moguće da kao fizičko lice platite samo 10 posto poreza.

Brojna su zanimanja, IT sektor i programiranje, jutjuberi, zatim ljudi koji daju časove jezika online kao i ljudi koji projektuju za inostranstvo. Oni žive u RS (BIH) a zarađuju prodajući usluge svjetskim kompanijama. Zakonom je regulisano da državljani BiH koji ostvari dohodak, plati porez državi čiji je rezident. Postoje sporazumi koji sprečavaju dvostruko oporezivanje, ukoliko je porez plaćen negdje drugo. Ali se svakako taj dohodak mora prijaviti.

Banke po službenoj dužnosti šalju obavještenja Poreskoj Upravi, ukoliko se primjeti da neko ima značajan priliv novca na račun bez nekog osnova , u smislu da banci nije dostavljen ugovor ili fakture kao osnov priliva, posebno ukoliko je riječ o prilivima iz inostranstva. Ukoliko su uplate učestale, banka će obavijestiti poresku upravu, a oni po službenoj dužnosti mogu da zatraže informacije za proteklih 5 godina. Ako ne može da se dokaže da je porez plaćen negdje drugdje, onda ga morate platiti u BIH. 

Porez na dobit u Republici Srpskoj za preduzeća osnovana u formi d.o.o. iznosi 10% i jedan je od najnižih u regionu. Za samostalne preduzetnike, kao poreske obveznike, postoji mogućnost odabira obračuna poreza na dohodak po stopi od 2% na ukupan godišnji prihod, pod uslovima da ne ostvaruje prihod veći od 50.000,00 KM godišnje i da ima maksimalno 3 zaposlena lica.

Ukoliko je riječ o privrednom društvu za koje se procjenjuje da će ostvariti godišnji prihod preko 50.000 KM, obavezan je upis u registar obveznika indirektnih poreza (radi ulaska u sistem PDV-a) koji se vrši u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Za novoosnovana privredna društva, koja nemaju ugovorene poslove koji dosežu pomenuti prag, najbolje je da se evidentiraju kasnije u sistem PDV-a, s tim da je neophodno promet pratiti svakodnevno. Onog trenutka kada ostvarite promet od 50.000 KM dužni ste da podnesete prijavu Upravi za indirektno oporezivanje BiH radi ulaska u sistem PDV-a.

U zavisnosti od načina vođenja knjiga, preduzetnik može biti obavezan da podnese završni račun. Naime, samo preduzetnici sa dvojnim knjigovodstvom  moraju podnijeti završni račun APIF-u. Završni račun preduzetnika se sastoji od Bilansa stanja, Bilansa Uspjeha i Anexa. Rok za predaju završnog računa je 28.02.tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu.

 Da biste stekli status malog preduzetnika trebate ispunjavati jedan od tri uslova: 

• Da ne zapošljavate više od 3 radnika
• Da ukupni godišnji prihod ne prelazi 50.000 BAM
• Da ne ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti.

Zahtjev se podnosi Poreskoj upravi Republike Srpske elektronskim putem u roku od 30 dana od dana osnivanja.

Mali preduzetnik plaća porez od 2% na ukupan prihod koji ostvari u toku poreskog perioda, s tim da porez ne može biti veći od 600 BAM na godišnjem nivou.